Bradikardija, hipertenzija


Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok primarna, esencijalna ; hipertenzija poznata uzroka sekundarna najčešće je udružena s bubrežnim bolestima. Obično nema simptoma osim ako su vrijednosti krvnog tlaka izrazito visoke ili ako hipertenzija dugo traje. Dijagnosticira se sfigmomanometrijom. Različitim pretragama može se tražiti uzrok, procijeniti oštećenje te utvrditi druge kardiovaskularne rizične faktore. Liječi se promjenom načina života i farmakoterapijom diuretici, β—blokatori, ACE—inhibitori, hipertenzija angiotenzinskih receptora tipa II te blokatori Ca—kanala.

Srce u sportaša je to veće, što je napor kod pojedinog sporta jači. Težina srca sportaša iznosi do grama Najveća sportska srca bradikardija se kod sportova izdržljivosti biciklizam, skijaško trčanje, veslanje, vaterpolo, trčanje na duge staze,… Da bi nastalo sportsko srce, potrebno je bradikardija godina intenzivne sportske aktivnosti. Sportsko srce je povećano, ali zdravo srce i nastaje kao prilagodba na pojačana tjelesna opterećenja.

bradikardija, hipertenzija

Što je srce veće, veći je priljev krvi, a time ono transportira daleko više kisika u mišiće, što pogoduje njihovoj većoj efikasnosti i povećava se prokrvljenost skeletnih mišića. Sportsko srce radi ekonomičnije i u aktivnosti i u mirovanju.

bradikardija, hipertenzija

Kenijski atletičar Samson Kimobwa, svojedobni svjetski prvak u trčanju na Glavna značajka sportskog srca je fiziološka hipertrofija povećanje lijeve klijetke i fiziološka bradikardija usporen rad srca. Postoji bitna razlika prema hipertrofiji miokarda kod srčanih bolesti, gdje je to patološka manifestacija i zahtijeva liječenje.

Bradikardija — posljedice Posljedice bradikardije razlikuju se ovisno o tome koliki je broj otkucaja srca. Najčešće posljedice neliječene bradikardije su česte nesvjestice, nemogućnost srca da pumpa dovoljno krvi te smrt koja je posljedica iznenadnog srčanog zastoja. Osobe koje u povijesti obiteljske bolesti imaju iznenadnu srčanu smrt trebale hipertenzija se podvrgnuti dijagnostici jer je većina srčanih bolesti i poremećaja nasljedna.

Sportsko srce ima urednu sistoličku izbacivanje krvi i dijastoličku funkciju punjenje srca krvlju. Ovo stanje nije karakteristično samo za sportaše već se nalazi i u ljudi koji naporno fizički rade.

Jump to navigation Jump to search Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima literatura, web-stranice ili drugi izvori.

Hipertrofija miokarda u sportaša, u pravilu je blaža do umjerena i nikako nije znak bolesti srca. Povećanje srca osim o vrsti sportske aktivnosti ovisi o intenzitetu i učestalosti treninga, duljini sportskog staža, spolu i konstitucijskim osobinama hipertenzija.

Već smo istakli da se značajna hipertrofija lijeve klijetke nalazi bradikardija kod sportova snage i izdržljivosti, dok sportovi kod kojih su opterećenja kratka i intenzivna kratke trkačke staze, skakačke i bacačke atletske discipline i slični sportovi ne uzrokuju znatne promjene na srcu.

bradikardija, hipertenzija

Žene ne pokazuju tako značajna povećanja srca kao muškarci. Sportsko srce nije trajan, stabilan fenomen, jer kad dođe do prestanka sportske aktivnosti, srce se postupno smanjuje te poprima uobičajenu veličinu srca hipertenzija.

  • Dijeta hipertenzija
  • Bradikardija — Vikipedija, slobodna enciklopedija
  • Peroksida za liječenje hipertenzije

Dakle sportsko bradikardija je povećano, ali zdravo i nastaje kao adaptacija na pojačana tjelesna opterećenja, odnosno trening. Često je pitanje, može li sport oštetiti srce.

  • Simptomi povecanog pritiska
  • MSD priručnik dijagnostike i terapije: Arterijska hipertenzija
  • Nemojte uzeti hipertenzivna prvog stupnja

Odgovor je NE, međutim sport može biti opasan za osobe s bolesnim srcem. Stoga je posebno važno na vrijeme prepoznati bolest srca. Ekstrasistolija — poremećaj srčanog ritma kod mladih i zdravih sportaša u pravilu nije znak bolesti.

bradikardija, hipertenzija

Bradikardija krvni tlak ograničava sportsku aktivnost, ali se može vrlo učinkovito liječiti. Svaki profesionalni sportaš mora učiniti EKG elektrokardiograma kad za to postoje razlozi, nužan je specijalistički pregled od strane interniste-kardiologa. Određivannje dodatnih dijagnostičkih postupaka: ergometrija, holter satni EKGultrazvuk, koronarografija, scintigrafija miokarda, itd.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar.