Što je skrivena hipertenzija, Simptomi visokog tlaka - zbunjujući su i neodređeni, evo što liječnik savjetuje! - aeschanguinola.com
Izljevi bijesa kod djece: Što bi trebali, a što nikako ne smijete raditi kada dođe do tantruma Povišen krvni tlak je glavni faktor rizika što je skrivena hipertenzija nastanak kardiovaskularnih bolesti a od njega pati od 30 - 40 posto opće populacije.
Klinički znakovi.
Prvi susret dijagnozom povišenog arterijskog tlaka najčešće na pacijenta ne ostavlja preveliki utisak. Glavni razlog je taj što se on najčešće otkriva slučajno, a simptomi bolesti gotovo da i ne postoje, tek se poneko žali na zatiljne glavobolje, nesvjesticu, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol u prsištu, nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca.
Nemate visoki tlak, ali ponekad je povišen? Dražen Šebetić, kardiolog.
Arterijska hipertenzija je populacijska bolest i prate ju brojna pitanja, nedoumice ili predrasude koje grublje možemo nazvati mitovima. Ovo su neki od najčešćih; 1.
Mit: U mladosti ne mogu oboljeti od arterijske hipertenzije Izolirano povišeni uglavnom gornji ili sistolički tlak može se pojaviti već u dvadesetim godinama i najčešće je povezan s debljinom ili s uzbuđenjem posjet liječnikuliječenje se u toj dobi rijetko provodi lijekovima.
EKSTRA HRANA ZA SRCE I SNIŽENJE PRITISKA Prof. dr Mihajlović
Mit: Zbog straha od doktora imam hipertenziju Hipertenzija bijele kute je povišeni tlak koji se javlja isključivo u liječničkoj ordinaciji, dijagnoza se postavlja Holter-om arterijskog tlaka i ako izvan ordinacije nije povišeni tlak nije ju potrebno liječiti. Ovo su faktori na koje možete utjecati i spriječiti bolesti srca!
Mit: Skrivena hipertenzija ne postoji Skrivena hipertenzija je suprotna hipertenziji bijele kute, kod tih pacijenata tlak u ordinaciji je uredan, ali holter tlaka pokazuje povišene vrijednosti tlaka izvan ordinacije, takvo stanje je potrebno liječiti. Mit: Povišeni tlak ne odaju simptomi Najčešće se bolest otkriva slučajno, kod manjeg broja pacijenata javlja se glavobolja, rijetko osjećaj pritiska u prsnom košu. Potrebno je poznavati bolesti unutar obitelji i ukoliko nam roditelji boluju od povišenog tlaka treba ga češće provjeravati.
Izvori: Harrison's principles of internal medicine [46] ostali [47] [48] [49] [50] [51] Dijagnoza hipertenzije se postavlja kada bolesnik ima trajno povišeni krvni tlak. Za potvrdu hipertenzije, uobičajeni je kriterij [3] nalaz povišenog krvnog tlaka prilikom tri mjerenja sfingomanometrom u razmacima od po mjesec dana. Dostupnost neprekidnog satnog mjerenja holterom i tlakomjerom za kućanstva omogućila je razlučivanje pravih bolesnika od onih kod kojih je posjeta liječniku dovodila do porasta krvnog tlaka, a time i do promjena protokola za postupanje.
Mit: Tlak mi često varira zbog živciranja Na regulaciju tlaka utječu naša emocionalna i psihička stanja odonosno podržaj vegetativnog živčanog sustava te je u tim situacijama normalan kratkotrajni porast tlaka te ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.
